Opis

Ugledni klasičar Moses I. Finley objavio je 1973. prvu verziju svoje knjige Antička ekonomija, koju je poslije redigirao i nadopunio u izdanju iz 1985. godine. Poprilično je mnogo vremena prošlo od tada, i sada naši čitatelji napokon imaju priliku upoznati taj iznimni rad na svome jeziku. Odavno su se pojavili i prijevodi na drugim jezicima: francuskom, njemačkom, španjolskom, talijanskom, itd., već 1987. također na slovenskom jeziku, i onda 1999. za novi naraštaj čitatelja slijedio je pretisak drugoga engleskog izdanja, s predgovorom Iana Morrisa. Ovaj prijevod učinjen je prema tom pretisku, i uključuje Morrisov vrlo informativan predgovor. Morris sažeto opisuje Finleyjev misaoni razvitak i život, i na kraju današnju važnost Antičke ekonomije, kao i stanovite nedostatke Finleyjevih pozicija u svjetlu novih spoznaja.

Finley nas podučava da je ekonomija tek dio života, i da “upravljanje kućanstvom” (grč. oἰκονομία), koje je svakako vrlo važno, ne treba potisnuti razloge zašto uopće postoje kućanstvo, zajednica ili društvo, država, pa i pojedinac i ljudski međuodnosi. Svakako, ekonomija je važna – i u današnjem svijetu moramo školovati vrsne ekonomske stručnjake, ali pogled na antiku ili općenito na prošlost, koji nam Finley nudi, bez obzira koliko bi trebalo ispraviti neke njegove zaključke s obzirom na nova istraživanja, podsjeća nas na osobitost naših pozicija. Ne smijemo analizirati antičku ekonomiju smatrajući da su naši ekonomski pogledi Bogom dani, i da su uvijek bili takvi za sve ljude. Uostalom, ima li tržišta bez Boga, bez časti, bez morala ili bez ljubavi (bez obzira kako to definiramo). I ako postoji takvo tržište, zar bismo li htjeli sebe podrediti njegovom djelovanju? Finleyjeva Antička ekonomija korisno je djelo ne samo za klasičare i povjesničare, ili pak ekonomske povje sničare, nego i za današnje poduzetnike, poslovne ljude, menadžere i druge koji nam u moderno doba osiguravaju “ekonomiju”. Što više shvate “uklopljenost” svoga djelovanja u život općenito, imat će, vjerujem, i veće uspjehe u svom specifičnom radu.

“Antička ekonomija stoji na ponosnome mjestu među šačicom doista utjecajnih radova o antičkoj povijesti. Ona odražava Finleyja na vrhuncu njegovih čudesnih moći i u njegovoj najboljoj ulozi ikonoklasta povijesti i intelektualnog izazivača.Trebala bi biti obvezna literatura za svakog studenta predmodernih načina proizvodnje, razmjene i potrošnje.“
JOSIAH OBER, autor djela Political Dissent in Democratic Athens

“Finley povezuje značajne zaključke i uvide… i predstavlja ih lucidnošću, britkim stilom i ispitivačkom analizom, što je zaštitni znak njegova rada… Doista, sav je naboj Finleyjeve knjige u tom da nedvojbeno razjašnjava kako su u antičkim vremenima i ljudi i države mislili prije svega u političkim, društvenim i psihološkim okvirima, a tek sporedno u ekonomskim… Važna i izazovna knjiga.“
LIONEL CASSON, American Historical Review

“Sjajan doprinos ekonomskoj povijesti klasične antike. Prisiljava čitatelja na prepoznavanje dubine transformacije od antičke potrošačke ekonomije zasnovane na robovskom i kmetskom radu do moderne kapitalističke, investicijske, proizvodne i profitne ekonomije. “
FLOYD SEWER LEAR, Business History Review

Katki sadržaj:

Predgovor ažuriranom izdanju, Ian Morris
Uvod
Neki orijentacijski datumi
Zemljovid: Rimsko Carstvo u drugom stoljeću n.e.
Ljudi antike i njihova ekonomija
Redovi i status
Gospodari i robovi
Zemljovlasnici i seljaci
Grad i selo
Država i ekonomija
Daljnje misli (1984.)

Sir Moses Finley, koji je umro 1986. godine, bio je profesor antičke povijesti na Darwinovom koledžu Sveučilišta u Cambridgeu. Ian Morris profesor je klasike “Jean i Rebecca Willard” i pročelnik Odsjeka za klasiku na Stanfordskom sveučilištu. Autor je knjige Death-Ritual and Social Structure in Classical Antiquity i urednik zbornika Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies.